Vrijeme je za zelena radna mjesta!
Prijelaz na čišći i zeleniji planet zahtijeva inovativna rješenja u svakoj industriji te radnu snagu s vještinama za njihovo dizajniranje i primjenu. Od urbane poljoprivrede do održivog dizajna, današnje generacije bi se nakon školovanja mogle prijavljivati na kompletno drugačija radna mjesta.
Budućnost Europe ovisi o zdravom planetu zbog čega se EU obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Za ostvarenje tog cilja potrebna je transformacija europskog društva i gospodarstva, koja mora biti troškovno učinkovita, pravedna i socijalno uravnotežena. Stoga je pretvaranje postojećih radnih mjesta u zelene postaje prioritet naše budućnosti, a europski Zeleni plan i s njim povezana zelena tranzicija EU-a predviđa otvaranje više zelenih poslova i održivijeg gospodarstva.
Europska unija će u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju (2021. do 2027.) za ublažavanje posljedica klimatskih promjena utrošiti gotovo 550 milijardi eura.
Kroz mehanizam za pravednu tranziciju mobilizirat će najmanje 65-75 milijardi eura za ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica zelene tranzicije, s posebnim naglaskom na regijama, sektorima i radnicima suočenima s najvećim izazovima.
Prema scenarijima Međunarodne organizacije rada (ILO) do 2030. godine moglo bi se stvoriti više od 100 milijuna novih radnih mjesta. No, upozoravaju kako treba imati na umu da će u istom razdoblju s tržišta nestati 80 milijuna radnih mjesta. Najvećim dijelom zbog posljedica tehnološkog razvoja, posebno automatizacije i robotizacije rada.
"Ne moramo izgubiti tih 80 milijuna radnih mjesta - možemo stvoriti 100 milijuna radnih mjesta te dodatno unaprijediti i prekvalificirati ljude. Trebamo razviti institucionalne kapacitete kako bi zemlje mogle shvatiti da ne postoje samo rizici koje zelena tranzicija donosi, već i ogromne mogućnosti", rekla je Olga Strietska-Ilina, stručnjakinja za tržište rada i poslove budućnosti u Međunarodnoj organizaciji rada na webinaru pod nazivom „Zeleni poslovi: što je sljedeće?
Zelena tranzicija preoblikovat će radna mjesta i način na koji ljudi razmišljaju o istima te stvoriti i nove mogućnosti zapošljavanja. „Kada govorimo o zelenoj tranziciji, nisu potrebni samo stručnjaci za zaštitu okoliša, već i građevinski radnici, inženjeri, prodavači, dizajneri. Ideja politike je da svaki posao može postati zeleniji, čak i u ‘smeđim’ (onečišćujućim) sektorima“, istaknuli su stručnjaci na webinaru pod nazivom „Zeleni poslovi: što je sljedeće? Romain Boitard, stručnjak za razvoj ljudskog kapitala iz Europske zaklade za osposobljavanje upozorio je kako treba dugoročno zaštititi zaposlenje usredotočujući se na pojedince, a ne na same poslove. Stoga će cjeloživotno učenje odigrati glavnu ulogu u tranziciji, omogućujući ljudima prilagodbu promjenjivom okruženju kroz daljnje obrazovanje.
Obrazovanje i usavršavanja kroz cijeli radni vijek omogućuje program Erasmus+, budući da će nova razmišljanja i nove vještine biti potrebne ne samo ljudima koji ulaze na tržište rada, već i ljudima svih dobnih i životnih skupina. To zahtijeva blisku suradnju i partnerski odnos između sustava obrazovanja i osposobljavanja s ciljem izgradnje ekosustava vještina koji prati ekonomske, tehnološke i društvene promjene.
“Zeleni poslovi bi mogli biti prilično atraktivni za mlade, jer mogu pomoći u ublažavanju velike nezaposlenosti mladih, što je pandemija unazadila.
Kod prijelaza iz škole u posao, zeleni poslovi mogu svakako pridonijeti. Privući mlade osobe na tradicionalne strukovne poslove poput vodoinstalatera ili električara nije lako, no potpuno je druga priča ako kažete da ćete biti 'zeleni vodoinstalater' ili 'zeleni električar' ", ocijenila je je Olga Strietska-Ilina.
Korisne poveznice: