Erasmus+ mi je omogućio bavljenje umjetnom inteligencijom na vodećem tehnološkom sveučilištu u Europi
Umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva te je postala prioritet jednog od najvažnijih novih programa EU-a, Digitalne Europe. Odlazak na Erasmus+ studijski boravak u Belgiji u području umjetne inteligencije, za Sebastijana Dumančića, danas docenta na Tehnološkom sveučilištu Delft u Nizozemskoj u velikoj je mjeri odredilo njegov životni put olakšavši mu put do doktorske pozicije na spomenutom prestižnom sveučilištu.
Stjecanje novih znanja i vještina poput komunikativnosti, samopouzdanja, prilagodljivosti, usavršavanja stranih jezika, stjecanja prijateljstava za cijeli život, bolje zapošljivosti, ali i mnogih drugih prilika za osobni te profesionalni rast i razvoj spadaju u lepezu prednosti Erasmus+ programa koji ove godine obilježava svoju 35. godišnjicu djelovanja. O počecima bavljenja umjetnom inteligencijom, svom međunarodnom iskustvu te općenito dobrobitima Erasmusa, razgovarali smo s nekadašnjim studentom FER-a, Sebastijanom Dumančićem, a danas docentom na vodećem sveučilištu u Nizozemskoj, Tehnološkom sveučilištu Delft.
Već nekoliko godina uspješno populariziraš znanost u području računarstva, preciznije području umjetne inteligencije. Možeš li nam ukratko opisati razloge za odabir baš tog područja?
Moja odluka da se posvetim umjetnoj inteligenciji je zapravo splet sretnih okolnosti. Na trećoj godini studija imao sam priliku po prvi put slušati kolegij o umjetnoj inteligenciji kod profesora Jana Šnajdera. Svoj je entuzijazam prenio i na studente. Nakon što sam se zainteresirao za temu, odlučio sam potražiti stručnu praksu, bilo gdje u Europi, kako bih saznao kako je to baviti se umjetnom inteligencijom. Imao sam sreću započeti s radom u grupi Nade Lavrač na Institutu Jožef Štefan u Ljubljani. Nakon prakse dobio sam priliku odraditi i diplomski rad u jednoj od najboljih istraživačkih grupa u Europi te sam nakon toga bio siguran da se želim baviti upravo umjetnom inteligencijom.
U akademskoj 2013./2014. godini kroz Erasmus program odlučio si godinu provesti na jednom od dvaju sveučilišta koja su zadobila tvoju pozornost – KTH u Švedskoj i KU Leuven u Belgiji. Prilika je pala na sveučilište u Belgiji. Opiši nam ukratko kako je izgledalo studiranje ondje, a kasnije i prijava na doktorski program?
U početku sam doživio svojevrsni šok zbog drukčijeg pristupa studiranju u Belgiji. Ono što pamtim kao najupečatljiviju razliku je spoznaja da na svaki ispit mogu ponijeti knjigu ili neku drugu potrebnu literaturu. Svi ispiti bili su koncipirani na način da testiraju razumijevanje, a ne pamćenje. Druga velika razlika je bila to što sam puno predmeta položio putem projekta. Nije bilo ispita, nego sam cijeli semestar radio na projektu koji je uključivao sve ono što smo vidjeli na predavanjima. Tako da se ispit zapravo sastojao od predstavljanja što sam točno izradio i zašto baš tako, a ne nekako drugačije. Što se prijave na doktorat tiče, ona je bila iznenađujuće jednostavna zbog toga što sam diplomski rad zapravo radio u grupi gdje sam ujedno i nastavio s doktoratom. To je nešto što bih htio da studenti zainteresirani za doktorat znaju - najbolji način za dobiti doktorsku poziciju je pokazati potencijalnom mentoru što možete napraviti.
Najveća dobrobit Erasmusa je to što jednostavno otvori vrata mnogih mogućnosti za koje vjerojatno niste niti znali da postoje.
Program Erasmus+ podupire razvoj digitalnih vještina u skladu s Akcijskim planom za digitalno obrazovanje, a umjetna inteligencija čini važan dio digitalne transformacije društva. Jesmo li kao društvo na putu prema izgradnji snažnijeg povjerenja u umjetnu inteligenciju? Koliko ista doprinosi uspješnom obavljanju posla?
Trebat će nam još dosta rada da bismo izgradili povjerenje u umjetnu inteligenciju. Umjetna inteligencija je već dobro integrirana u razne ljudske djelatnosti, ali ponajviše u one u kojima nema ozbiljnih posljedica - ništa se dramatično neće dogoditi ako netko bude pogrešno označen na Facebook fotografiji. No u djelatnostima u kojima postoje ozbiljnije posljedice, umjetna inteligencija se puno manje primjenjuje upravo zbog toga što joj stručnjaci ne vjeruju potpuno. I često s dobrim razlogom.
Kao što smo ranije i najavili, Erasmus+ u 2022. godini slavi svoj 35. rođendan. Što biste iz vlastitog iskustva istaknuli kao najveću dobrobit Erasmusa? Kako je međunarodno iskustvo utjecalo na tvoju daljnju karijeru?
Najveća dobrobit Erasmusa je to što jednostavno otvori vrata mnogih mogućnosti za koje vjerojatno niste niti znali da postoje. Puno je lakše pronaći zanimljive prilike na više od jednog mjesta. Erasmus vas također uči cijeniti različite kulture i poglede na svijet, s čim se teže upoznati na neki drugi način. Meni je Erasmus doslovno omogućio karijeru. Ne vjerujem da bih bez sudjelovanja u Erasmus programu uspio dobiti doktorsku poziciju na jednom od najboljih sveučilišta u Europi.
Za kraj, koliko je važno ustrajati u svojim ciljevima na putu prepunom izazova, ali i prepreka?
Ustrajnost je zasigurno jedna od najvažnijih karakteristika. Znati se nositi s konstantnim ‘pogreškama’ jedna je od najpreviđenijih karakteristika. Kada se bavite kompliciranim, ali bitnim problemima malo toga polazi iz prve ruke. Treba se znati nositi s time da su pogreške zapravo dobro zamaskirani koraci naprijed koje treba učiti i znati 'prigrliti', a ne izbjegavati.