Prilagodba stranice
  • Crna slova
  • Bijela slova
  • Zadane boje
  • Manja slova
  • Veća slova
  • Zadana slova
  • Font za disleksiju
  • Zadani Font
en

Erasmus+ studentima pruža iskustvo rada u stvarnom industrijskom okruženju

ELPID (E-learning Platform for Innovative Product Development) projekt koji je uspješno završen koncem ljeta prošle godine, unaprijedio je infrastrukturu za e-učenje na kolegijima koji se temelje na načelima projektnog učenja, a studentima omogućio stjecanje vrijednog iskustva u stvarnom industrijskom okruženju. Aktivnosti su uključivale rješavanje konkretnih praktičnih problema, rad u međunarodnom okruženju uz unapređenje vlastitih digitalnih vještina.

Trogodišnje trajanje projekta iznjedrilo je uspostavu virtualnog okruženja za kolegije temeljene na principima projektnog učenja te razvoju metodologije za prilagodbu i primjenu virtualnog okruženja i za druge kolegije temeljene na istim principima učenja. Rezultati projekta poslužili su kao dobra polazna točka za zainteresiranu obrazovnu zajednicu. O procesu primjene novih alata unutar projekta u virtualnim kolegijima te općenito prednostima Erasmus+ programa koji ove godine slavi svoj 35. rođendan, razgovarali smo s koordinatorom projekta, doc. dr. sc. Stankom Škecom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Profesor Stanko Škec
doc. dr. sc. Stanko Škec s Katedre za konstruiranje i razvoj proizvoda Fakulteta strojarstva i brodogradnje

Koordinator ELPID KA2 projekta (E-learning Platform for Innovative Product Development) u okviru programa Erasmus+ bio je Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, uz projektne partnere iz Slovenije, Italije i Austrije te Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Opišite nam ukratko koje je rezultate projekt polučio?

U okviru ELPID projekta, kao glavni rezultat razvijena je platforma za e-učenje koja omogućava timski rad na projektima u međunarodnom i virtualnom okruženju. Glavna svrha platforme za e-učenje je objediniti online alate za rješavanje problema, kreativnost, kreiranje računalnih modela (CAD/CAE) i suradnju u jednu zajedničku cjelinu. Ponuđena platforma je kreirana koristeći LMS-ove (Learning Management System) kao integratore – Moodle i MS Teams. Osim platforme za e-učenje, predložena je i metodologija za njenu prilagodbu i implementaciju. Metodologija uključuje korake koje je potrebno provesti pri adaptaciji okruženja za e-učenje ovisno o karakteristikama projektnog kolegija i dostupne infrastrukture. Na taj način, nastavnike se potiče da sustavno razmotre relevantne aspekte kolegija pri prilagodbi platforme za e-učenje.

Studenti sjede u dvorani dok profesor drži predavanje stojeći ispred prezentacijskog platna
Predavanje tijekom uvodne radionice na POLIMI Campusu; Foto: FSB

Jedan od ciljeva ELPID projekta bio je unaprijediti postojeću infrastrukturu za e-učenje. Možete li nam jednostavnim jezikom ukratko objasniti koje tehnologije su obuhvaćene za ostvarenje tog cilja kao i što korištenje najmodernije digitalne tehnologije u inženjerstvu znači za studente?

Platforme za e-učenje su prethodno prvenstveno služile kao repozitorij dokumenata (tekstualne, audio ili video) i kao takve jako dobro podržavaju tradicionalni način učenja. Međutim, u inženjerstvu studenti često uče kroz tzv. projektne kolegije. Tijekom takvih kolegija, studenti rade individualno ili u timu te primjenjuju stečeno teoretsko znanje na rješavanju stvarnih problema – u našem slučaju razvoj proizvoda. Cilj tih kolegija je simulirati realno okruženje i bolje pripremiti studente za rad u industriji. Slično kao i u industrijskom okruženju, studenti tijekom takvih kolegija koriste brojne računalne alate za modeliranje i analizu proizvoda te za komunikaciju i suradnju unutar tima (često na daljinu). Naime, komunikacija između studenata i nastavnika je vrlo intenzivna te bi e-učenje trebalo potpomognuti taj aspekt kolegija. U inženjerskim kolegijima, studenti koriste različite specijalne računalne alate što se smatra kao jednom od najvažnijih praktičnih vještina i kompetencija koje studenti moraju steći tijekom svojeg inženjerskog obrazovanja. Naravno, korištenje brojnih profesionalnih alata nije moguće zbog visoke cijene, visokih računalnih zahtjeva te njihove neprilagođenosti edukacijskom procesu. U tom kontekstu, razvijena platforma za e-učenje bi trebala poslužiti kao svojevrsni hub za različite specijalne inženjerske aplikacije te za alate koju omogućuju virtualnu komunikaciju i suradnju.

Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta programa Erasmus+ koji bi trebao potaknuti stvaranje infrastrukture za lakšu i učinkovitiju digitalnu suradnju. Objasnite nam ukratko proces primjene novih alata unutar projekta u virtualnim kolegijima.

Erasmus+ projekt omogućio je razmjenu iskustava između četiri institucije iz različitih država koja je rezultirala unaprjeđenjem digitalne infrastrukture na svakoj pojedinačnoj instituciji. Naravno, svaka institucija je imala neke uvriježene prakse, ali i bogato iskustvo u održavanju međunarodnih kolegija. Korištenjem i prilagođavanjem novouvedenih alata za projektne kolegije te kreiranjem „zaokružene cjeline“ za e-učenje, studenti su bili zadovoljni s računalnom podrškom tijekom kolegija te su mogli uspješno pokazati svoje sposobnosti kreativnog rješavanja inženjerskih problema. Bitno je naglasiti da je sam projekt započeo prije COVID-19 pandemije te nam je uvelike olakšao tranziciju nastave i na drugim kolegijima.

Muškarac stoji u dvorani, na glavi i u rukama drži modele proizvoda virtualne stvarnosti
Primjena virtualne stvarnosti pri pregledu virtualnog modela proizvoda; Foto: FSB

Možete li nam predstaviti kako je izgledalo e-učenje u okviru međunarodnog kolegija EGPR?

U okviru kolegija EGPR (European Global Product Realization), studenti rade u međunarodnim timovima kontinuirano tijekom cijelog semestra na razvoju novog proizvoda za određenog industrijskog partnera (BSH, Electrolux/Rold, Siemens Mobility). Budući da su članovi tima smješteni u različitim državama, potrebno je osmisliti cijeli kolegij i popratnu infrastrukturu koja bi omogućila provođenje razvojnog projekta potpuno virtualno. Naime, potrebno je studente podržati u razmjeni tehničkih informacija (vezano uz npr. dijelove proizvoda u CAD alatima), ali i pomoći im u organizaciji rada tima koristeći alate za timski rad (npr. MS Teams), upravljanje projektom (npr. Trello), pojedinačne kolaborativne sesije (npr. Miro) te razmjenu dokumenata (npr. OwnCloud). Svi navedeni alati povezani su bili preko navedene platforme za e-učenje. Detaljan opis e-učenja za MS Teams i za Moodle kao i ostali detalji, mogu se pronaći na stranicama ELPID projekta. U okviru projekta ELPID, cijela infrastruktura bila je pripremljena prije početka kolegija što je olakšalo studentima prilagodbu na virtualni rad i suradnju. Osim prethodno pripremljene infrastrukture, organizirana je uvodna radionica na kojoj je studentima objašnjeno kako i za koju svrhu koristiti pojedine računalne alate, a tijekom cijelog semestra studenti su mogli kontaktirati nastavnike te raspravljati moguća unaprjeđenja pristupa e-učenja.

Studenti i nastavnici razmjenjuju svoja iskustva
Razmjena iskustava studenata nastavnika i industrijskih stručnjaka; Foto: FSB

Ova godina je slavljenička za program Erasmus+ koji slavi svoj 35. rođendan. Kada ste prvi put čuli za Erasmus i što za Vas znači sudjelovanje u Erasmus+ programu?

Prvi put sam za Erasmus+ programe čuo 2015. godine kada sam imao priliku sudjelovati u strateškom projektu u području visokog obrazovanja NARIP „Networked Activities for Realisation of Innovative Products“ s kolegama iz Budimpešte, Londona i Ljubljane. Cilj projekta bio je osmisliti metodologiju za provođenje virtualnih kolegija, tijekom kojih su studenti konstruirali i razvijali proizvode u međunarodnom i geografski distribuiranom okruženju. Budući da je mnogo studenata i nastavnika sudjelovalo u ovom projektu, primijetio sam brojne prednosti koje nude Erasmus+ programi, uključujući podizanje tehničkih i netehničkih kompetencija i vještina te umrežavanje stručnjaka i studenata iz različitih domena i kultura. Također, brojnim studentima je rad na takvom projektu bio prvo međunarodno iskustvo koje im je dalo značajan poticaj u razvoju njihove karijere.